KOTOR - Kamenolom koji se nalazi između sela Knežlaz i Poljice, u zoni zaštićenog područja, na 2,8 kilometra udaljen od Risna, ugrožava prirodnu okolinu, biljni i životinjski svijet i način života žitelja Donjih Krivošija, poručili su juče mještani okupljeni na mirnom protestu pored magistralnog puta Morinj-Grahovo. Smatraju da bez njihove saglasnosti niko ne smije da obavlja nikakvu privrednu djelatnost, iako investitor, preduzeće „W&R“ (Dinamic Compani Limited) ima sve moguće dozvole Ministarstva ekonomije. I ako je bilo prisutno policijsko obezbjeđenje tokom protesta nije bilo nikakvih provokacija. Mještani su korektno razgovarali sa predstavnicima firme, od kojih su dobili tražene informacije. Mještani su tvrdili da su bili uskraćeni za javnu raspravu o kamenolomu, jer nisu bili pravovremeno obaviješteni.
- Lojani smo građani Crne Gore i očekujemo od Vlade da zaštiti naša prava, s obzirom da dokumentacija koju je vlasnik kamenoloma predočio nije validna bez saglasnosti nas, mještana. Ovo je naša zemlja i mi je ne damo nikome - poručili su mještani Krivošija, od kojih mnogi žive u Herceg Novom, Tivtu, Risnu, a redovno obilaze i održavaju svoju starinu, baveći se tradicionalno stočarstvom, ratarstvom, pčelarstvom.
Ilija Ilić, osamdestogodšnji starosjedilac, živi od uzgoja voća, povrća i pčela, ali ako prašina sa majdana zagadi sve to, ne zna „ko bi jeo i djeci davao hranu zagađenu miniranjem i kome bi mogao to da proda”.
-Ili da se selimo svi odavde, ili da se seli majdan - poručio je Ilić.
Mladići Nikola i Božidar Kokotović, čija familija ima pet kuća, kažu da će braniti to što su, kako kažu, njihovi djedovi u borbi protiv Austrougarske vladavine stekli, jer gore njihovi roditelji obrađuju zemlju, gaje pčele, „i mi ćemo kada ostarimo“.
Ovim protestom žele da skrenu pažnju da su oni domaćini u ovoj mjesnoj zajednici, i da koncesionari nemaju njihovu saglasnost.
-Kod nas je običaj da se domaćin pita, tako da će morati da igraju po našim pravilima, ako misle da sarađuju, inače mogli ba da idu prije nego što su planirali. Za svaku privrednu djelatnost treba da postoji zvanična saglasnost Odbora Mjesne zajednice - naglasio je Slavko Kokotović, predsjednik Mjesne zajednice Donje Krivošije.
Žarko Pul, Miodrag Odalović, Milorad Samardžić, Miloš Bojanić, Radovan Samardžić, kažu da se radi o trusnom području, da nije napravljen preklop starih i novih karti, a zemlja nije vraćena prvobitnim vlasnicima, te elaborati po kojima su dozvole dobijene, ne vrijede. Kažu da su prevareni, te treba preispitati sve dozvole.
Dovode u pitanje koncesiju, jer smatraju da je to privatno, a ne državno vlasništvo.
-Privatna imanja gdje je majdan nisu vraćena vlasnicima, a na ovom kršu mi tjeramo koze na ispašu i drugoga nemamo. Naši stari su za ovo ginuli, mi smo ovo koristili vjekovima, da bi se neki čovjek pojavio sa mašinama da nas ugrožava zarad ličnog interesa. Ovo je pasivan kraj, bavimo se stočarstvom, ratarstvom, pčelarstvom, voćarstvom, a ovaj mlin će negativno uticati na naš život. Ispod majdana se nalazi jezero iz koga se Risan snabdijeva vodom, tako da nam majdan zagađuje vodu. Ovo je trusno područje, poznato po velikim padavinama, sve što se zagadi ovdje, siđe dolje mještanima Risna. Sve je dobijeno na prevaru. U elaboratu je napisano da su sela napuštena, da smo pošli po drugim gradovima da živimo od drugih poslova, što je laž. Selo se razvija, prave se nove kuće, ima ljudi koji nikad nisu raseljeni odavde - kaže Željko Kokot, i dodaje da u Knežlazu ima 20 kuća, desetak novogradnji, tako da se selo razvija.
Donje Krivošije imaju 17 sela- Zvečava, Knežlaz, Poljice, Dragoševo selo, Jelov do, a 97 posto glasača su prosrpski orijentisani, kažu mještani, smatrajći da je to uzrok što ih je i opština zapostavila.
-Najveći problem u Krivošije je što od kotorske opštine nemamo ništa – niko nas ne posjećuje, ne dolazi, ne pita treba li nam struja, put. Ovo je privatan biznis, a sve je rađeno iza naših leđa - kaže Jovan Vodovar koji živi na relaciji Đenovići- Zvečava.
U ime firme W&R“ (Dinamic Compani Limited) mještanima se obratio Draško Đurđević, tehnički direktor kompanije.
-Država raspolaže sa svojom imovinom, a mi smo svu proceduru zakonski ispoštovali. Saglasnost Mjesne zajednice nemamo, jer nam nije ni bila potrebna. Prilikom dodjele koncesija prepisana je kompletna imovina od 55,34 hektara i još neke okolne parcele u okolini, o čemu postoji vlasnički list u katastru. Ugovor je na 21 i po godinu uz mogućnost produženja na još deset godina- kazao je Đurđević.
Inžinjer rudarstva Radoš Lacman, rukovodilac površinskog kopa, kaže da trenutno izvode radove po glavnom rudarskom projektu i da pripremaju osnovni plato na kome će se obavljati eksploatacija i prerada krečnjaka.
- Ti radovi će trajati godinu dana. Koncesiona granica je 500 metara od magistrale unutar „kamenog mora“, na oko pet hektara, ali će se ona širiti tokom eksploatacije. Radimo jednu produženu 12-časovnu smjenu, vremenski uslovi ne dozvoljavaju duže, minerski radovi se obavljaju do 17 sati, do 15. maja. Elaboratom Agencije za zaštitu životne sredine, na koji imamo saglasnost, o procjeni uticaja na životnu sredinu obrađeni su uslovi miniranja, da ima bilo kakvog negativnog uticaja, mi ne bismo mogli dobiti odobrenje – tvrdi Lacman.M.D.POPOVIĆ
Marinović: Nemamo namjeru da pravimo štetu
Direktor firme „W&R” Radovan Marinović za „Dan“ kaže da je do sada u kamenolom uložio oko dva i po miliona eura, računajući i troškove za projektnu dokumentaciju, koncesione nadoknade i trafo-stanicu visokog napona, koju će uskoro da instalira. Mehanizaciju već ima i koristi je i na drugom kamenolomu u Nalježićima (Grbalj), gdje mu uskoro ističe koncesija.
-Ništa loše ne može biti za okruženje ako radimo u kamenolomu, nemamo namjeru da pravimo štetu. Laička javnost i mještani imaju pravo da misle drugačije, ali mi smo ozbiljna firma, koja se drži strogih pravila struke. Naš partner je u Belgiji, prerađeni kamen je visokog kvaliteta i mi ga plasiramo na strano tržište u oblasti građevinarstva, prehrambene i farmaceutske industrije.Koncesiona nadoknada iznosi oko 80 hiljada eura i dužan sam da je isplatim u dvije godišnje rate, prva je do 1.jula, a druga do 31. decembra. Pripremni radovi trajaće do početka oktobra, kada planiramo da počnemo sa eksploatacijom, uz zapošljavanje lokalnih stanovnika – izjavio je Marinović u telefonskom razgovoru.